More
    Događanja16. Beldocs: Čiji su arhivi

    16. Beldocs: Čiji su arhivi

    |

    Iz Beograda za Dokumentarni.net: Iva Rosandić

    Arsenal je njemački filmski institut, koji se filmom studiozno bavi već šezdeset godina. Posvećen je izučavanju, prikupljanju, pohranjivanju i prikazivanju filmskih ostvarenja, onome što u hrvatskom kontekstu akutno nedostaje, dok su povremene inicijative o utemeljenju Filmskog centra iz devedesetih, danas gotovo zaboravljene. Usporedimo li situacije, ona beogradska je povoljnija već što se tiče prikazivačkih prostora, muzeja filma i pripadajućeg osviještenog odnosa prema filmskoj prošlosti. U sklopu Jugoslavenske kinoteke i Muzeja jugoslavenske kinoteke nalaze se kinodvorane, prostori o kakvima smo mi prestali razmišljati, zadovoljivši se tek povremenom problematizacijom postojećeg stanja.

    Posebna je retrospektiva na Beldocsu posvećena dijelu kolekcije Arsenala, a kustosica Angelika Ramlow približila nam je u masterclassu “Arsenal – Institute for Film and Video Art: Keeping Alternative Cinema Alive and Thriving” način funkcioniranja ustanove, programske fokuse kontekstualizirane reverzibilnom vezom filmova i društva, da bi se preko lociranih neuralgičnih točaka rasprava istovremeno povela na više frontova. Dio djelatnosti orijentiran je na distribuciju i radioničke aktivnosti, dio na izgradnju filmskog arhiva, dok zahvaljujući dugoj tradiciji Institut ima osiguranu publiku, stoga je na programskoj liniji usredotočen na suradnje s prominentnim stručnjacima i filmašima, omogućavajući im prostor za slobodan odabir tema ili načina prezentacije. Sama je Ramlow orijentirana na eksperimentalni film, formu na razmeđu različitih predmeta interesa, kako je opisuje, usidrenu u suštinsku intermedijalnost. Pritom posebno naglašava važnost prirode medija, razliku između digitalne i analogne verzije, od kojih ova potonja omogućava puni doživljaj, jer autori u rad često autoreferencijalno unose karakteristike filmske trake. Ipak, povela se priča o važnosti digitalizacije u svrhu očuvanja uslijed krhkosti fizičkih osobina filmova, a danas je upravo briga za filmsko naslijeđe, stvaranje arhiva i pomišljanje odnosa prema suvremenim relacijama ili publici, polazna točka rada sličnih institucija.

    Ramlow je naglasila sve veće zanimanje za arhiv kao dio filmske povijesti, ali i recentnih filmskih prerada, čemu smo između ostalog svjedočili u velikom broju ostvarenja predstavljenim i na Beldocsu. Jučer je u sklopu “Posebnih projekcija” – u kojem je i “Hrvatskog narodnog preporoda” (Petnaesta umjetnost, 2022.) Gorana Devića –  prikazana “reKAPITULACIJA” (2023) srpskog autora Filipa Markovinovića, film u koji su opet inkorporirane prepoznatljive slike devedesetih, međutim naglašenim zvukom u gledatelju izazivaju otpor i nelagodu, da bi se fokusirali na svjedoke vremena i organizirani otpor umjetničke skupine Led art. Riječ je o kolektivu čije aktivističko-umjetničke akcije podsjećaju na Kugla glumište, a posebno Neue Slowenische Kunst, no njihov je značaj, kao što sami utvrđuju, iz političkih razloga posve marginaliziran i sustavno ignoriran. Utoliko film arhivu podvrgava reinterpretacijama samih sudionika, a iako je propušteno estetikom čvršće aludirati na poetiku grupe, barem se premeće u zapis o izvaninstitucionalnim događanjima koja često ostaju nezabilježena.

    Neoriginalnost se međutim očituje u klasičnoj formi intervjua i pripadajućim reminiscencijama protagonista, dok je suprotstavljen pristup bilo moguće uočiti u tematski bliskim “Svjetlima Sarajeva” (2022) Srđana Perkića iz BiH. Film se zanima za značenje Zabranjenog pušenja za sarajevski kulturni kontekst, ali ujedno i spregu sa Skenderijom kao mitskim mjestom ondašnjih koncertnih, sportskih i kulturnih događanja. Iako se prije približava estetici i vizuri videospotova, film se ipak oslanja na naraciju napisanu i pročitanu od strane Seje Sexona. Na taj su način prilično jednostavno izbjegnuti klišeji biografskog filma, slika se postepeno iscrtava unutar postavljenog okvira, a Sarajevo preobražava u ravnopravnog protagonista, čiji je prostor temu nepovratno odredio.

    Najnovije

    21. ZagrebDox: “Tatina uspavanka” – Čovjeka možeš izvući iz rata…

    "Tatina uspavanka" (2024) uspijeva uhvatiti tananosti odnosa ljudi koji se vole, ali nailaze na poteškoće u održavanju zajedničkog jezika.

    21. ZagrebDox: “Vlakovi” – Željeznica poleta i tjeskobe

    Nesvakidašnje trenje poleta i tjeskobe, optimizma i pesimizma snažan je zalog uzbudljivosti koju nude "Vlakovi" (2024) Macieja J. Drygasa.

    21. ZagrebDox: “Naći ću te“ – Hej, Ras! Tko si ti?

    Justina Matov je na 21. ZagrebDoxu predstavila svoj prvi cjelovečernji film, "Naći ću te" (Factum, 2025.), o okolnostima odrastanja bez oca.

    Ivan Ramljak: “Moja je motivacija želja da se progovori o nepravedno zapostavljenim epizodama iz nedavne povijesti”

    Najnoviji film Ivana Ramljaka "Mirotvorac" (2025) izazivao je golem interes još i prije večerašnje premijere na 21. ZagrebDoxu.

    21. ZagrebDox: “I tako još jedna” – Filmska apolitičnost u borbi protiv establišmenta?

    Na ovogodišnjem ZagrebDoxu prikazan je i dokumentarac "I tako još jedna" (ADU, 2025.) Karle Jelić.

    21. ZagrebDox: “Lekcije mog tate” – Čovjek koji nije mogao prestati snimati

    Dalija Dozet u svom prvom cjelovečernjem filmu, "Lekcije mog tate" (Hulahop, 2025.), pozornost usmjerava na oca, preminulog 2015. godine.

    Lidija Špegar: “Glazba je naš cjeloživotni suputnik”

    Lidija Špegar sutra na 21. ZagrebDoxu predstavlja svoj najnoviji dokumentarni film, "Underground top lista" (Factum, 2025.).

    4 x 4 x 4 x 4

    Treći esej "Izmeštanja - Pejzaž i arhitektura u dokumentarnom filmu", bavi se filmom "Four Corners" (1998) Jamesa Benninga.

    Renata Lučić: “Film se rijetko zadržava na onima koji ostaju – tu se krije prilika za otkrivanje dubljih istina”

    Renata Lučić na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavlja svoj prvi dugometražni film, "Godina prođe, dan nikako" (2024.).

    Sinoć otvoren 21. ZagrebDox

    U zagrebačkom Kaptol centru, odnosno Kaptol Boutique Cinema, sinoć je svečano otvoren 21. Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox.

    Povezani tekstovi

    Hito Steyerl – Povijest grada ne kreće se linearno

    U Dokukinu KIC je 11. veljače u sklopu novog filmskog ciklusa "Gradske priče" prikazan film "Prazni centar" (1998) autorice Hito Steyerl.

    Osjećaj doma i izazovi pronalaska zajedničkog jezika

    Redateljica i istraživačica Kumjana Novakova održala je 31. siječnja u Dokukinu KIC masterclass "Uz arhive, nasuprot arhivima: Sastavljanje odsutnosti".

    [VIDEO] Gostovanje Veljka Vidaka u Dokukinu KIC

    U Dokukinu KIC je održana hrvatska premijera dokumentarca "Cinéma Laika" (2023), debitantskog ostvarenja hrvatskog vizualnog umjetnika Veljka Vidaka.

    Komentirajte

    Napišite komentar
    Unesite ime