U Širokom Brijegu je od 10. do 14. listopada na rasporedu 24. Mediteran Film Festival, koji u svojim natjecateljskim programima dugog i kratkog metra broji ukupno dvadeset dokumentarnih ostvarenja. Hrvatska dokumentaristika i ovdje će imati svoje predstavnike: u dugometražnom dijelu natjecat će se hrvatska koprodukcija “Između revolucija” / “Between Revolutions” / “Între revoluții” (Activ Docs / Restart; 2023.) rumunjskog redatelja Vlada Petrija; u kratkometražnom “Valerija” (Nomad Studio / Restart; 2023.) Sare Jurinčić, te još jedna hrvatska koprodukcija, “A Soft Hiss of This World” (2022) talijanskih autora Federica Cammarate i Filippa Foscarinija. Mi o programu znamo nešto, ali sve i još bolje o njemu zna direktor Mediteran Film Festivala, Tomislav Topić.
“Ovogodišnji festival sadržajno se ne razlikuje od prethodnih; uvijek je tu jaki natjecateljski program dokumentaraca, respektabilan žiri i kvalitetan popratni program. U natjecateljskom programu čeka nas dvadeset dokumentaraca, koji su osvajali nagrade na svjetskim i regionalnim festivalima. Također donosimo i neke manje poznate filmove, koji su prema našem kriteriju zaslužili da ih publika vidi. U popratnom programu imamo lijepu retrospektivu kratkih dokumentarnih filmova u produkciji Bosna filma i Sutjeska filma, u razdoblju iza Drugog svjetskog rata pa sve do raspada bivše države. Inače, riječ je o vrhunskim radovima svjetske reputacije, s nazivnikom ‘Sarajevska škola dokumentarnog filma’. Ti filmovi čuvaju se u Filmskom centru Sarajevo, njihovom pravnom nasljedniku. Pored kratkih dokumentarac iz off programa ‘U fokusu’, tu je i program filmova ‘Domaći autori’, koji ove godine donosi deset filmova; nisu svi dokumentarni – program sadrži igrane i animirane filmove – ali zanimljivost je u tome što ih je većina nastala u lokalnim produkcijama i od lokalnih autora. Tu mislim na Široki Brijeg, ipak malu sredinu i možda najmanji grad u BiH s tako snažnom produkcijskom i autorskom ekipom, koja radi male filmske podvige. Uhodana smo ekipa već skoro četvrt stoljeća i nemamo nekih organizacijskih problema, tako da sve dobro šljaka. Dobro smo se pripremili za ovogodišnje izdanje”, govori nam Tomislav u uvodu.
Mediteran Film Festival od ove godine uvodi i jednu novost, točnije strukovnu nagradu za najbolju kameru.
“Riječ je o suradnji s Asocijacijom snimateljica i snimatelja u BiH. Smatrali smo da je u dosta dokumentarnih filmova kamera od presudne važnosti, odnosno način na koji je snimatelj prenio filmsku priču do publike, prateći redateljeve zamisli. Naročito je to izraženo u slučaju čistih dokumentarcima lišenih izjava ili glasovnog pripovijedanja. Često je i snimatelj autor filma, pa se nadam da će ova nagrada na nivou struke značiti laureatima. Možda u budućnosti proširimo priču i na ostale strukovne nagrade, ali za ovu godinu pored nagrada za najbolje filmove, imamo i nagradu za najbolju kameru”, jasan je direktor MFF-a.
Kao što već rekosmo u uvodu, u natjecateljski program širokobriješkog festivala dolazi i nekoliko hrvatskih dokumentaraca, dobro poznati “Između revolucija” i “Valerija”.
“‘Valerija’ je stigla i selektirana u naš glavni program prije ‘Srca Sarajeva’ Sarajevo Film Festivala kojeg je osvojila Sara Jurinčić. Drago mi je da smo prepoznali ovaj lijepi, snažni dokumentarac. Također, film ‘Između revolucija’ selektirali smo prije njegove nominacije za Europsku filmsku nagradu od strane Europske filmske akademije. Oni će funkcionirati i za publiku, i dobro da ih vide – riječ je o dva različita, odlično napravljena filma, gdje su se autori iskazali u umijeću filmovanja. Želio bih pohvaliti hrvatsku dokumentarnu produkciju, već dugi niz godina možda i vodeću u regiji”, osvrnuo se Topić na hrvatski dio natjecateljskog dijela MFF-a.
A u natjecateljskom dijelu kratkog metra mjesto će naći i dvije domaće, bh. koprodukcije: “Boja” Anne Fernandez De Paco o ženi koja naporno radi na obiteljskoj farmi u planinama iznad Sarajeva, odnosno intimistički “Prisjećanje: Meditacija o triptihu” Amre Hećo.
“Također pohvale i za ova dva filma. U prvom je prisutan čisti dokumentarizam, gdje kamera čarobno bilježi živote u ruralnoj Bosni; drugi nudi retrospektivno, intimno prisjećanje i čežnju za prošlim i nepovratnim životima. Autorica film ‘Boja’ dolazi iz Španjolske, ali zanimljivo, školovala se na Sarajevo Film Academyju – program film.factory, mentor Bela Tarr – i vjerojatno zaljubila u Bosnu, inspiraciju njenog dokumentarca. Filmovi su odlični uzevši u obzir dosta jaku konkurenciju i velike mediteranske kinematografije poput talijanske, francuske, španjolske, grčke ili izraelske koje dosta ulažu u dokumentarni film”, izdvojio je Topić dva domaća dokumentaraca iz konkurencije. Red je potom bio i na dva međunarodna:
“Možemo spomenuti i film ‘Taxibol’, u kojem su protagonisti slavni filipinski redatelj Lav Diaz i pričljivi kubanski taksist Gustavo Flecha. Ispreplićući osobne priče i iskustva, njih dvojica stvaraju povijesnu fresku stanja u svojim zemljama. Redatelj je Tommaso Santambrogio, koji je surađivao i s Wernerom Herzogom i već spomenutim Diazom na ranijim projektima. Također, tu je film ‘Moćna Afrin: U vrijeme poplave’ grčkog redatelja Angelosa Rallisa, sniman u Bangladešu u jednom od najgušće naseljenih gradova na svijetu – Dhaki, na rubu i preplavljenom opasnostima i misterijama. Glavna akterica je Afrin koja se suočava s nemogućim u vrijeme poplave.”
U popratnom programu ‘U fokusu’ vidjet ćemo između ostalog hrvatski film “Mjesta koja ćemo disati” Davora Sanvincentija, ali i domaći bh. dokumentarac “Gutač nula” Milija Đukića i Gorana Stojkića.
“‘Mjesta koja ćemo disati’ je vizualno, putopisno žongliranje, napravljeno za tvrdokorne filmaše i ljubitelje art filma. Sjajno je Davor to napravio i drago mi je da ga imamo u našem programu. Film ‘Gutač nula’ govori o Vuku Rodiću, dobitniku ‘Književne nagrade Andrićevih dana’ za roman ‘Tužna felisidada’. U dokumentarcu on priča o životu i to na način kako ga on vidi: kratko, jasno, bez pardona, jezgrovito i pogađa u srž. Vrlo izravan pogled na svijet koji ga okružuje; u Sarajevu gdje sad živi, te na mjestima gdje je živio prije. Inače čitam Vukove kolumne na jednom portalu i jednostavno vas kupi nakon prvog čitanja. Majstor opisivanja kratkom rečenicom”, govori nam Tomislav.
Kao i svake godine, publika će u popratnom programu moći vidjeti i filmove iz arhive Filmskog centra Sarajevo.
“Kako sam već spomenuo, to je ‘Sarajevska škola dokumentarnog filma’, što je estetska oznaka. Inače svake godine imamo jednu takvu projekciju baš tih legendarnih starih dokumentaraca iz bh. arhive. Mislim da je napravljeno oko 500 kratkih dokumentarnih filmova za vrijeme Jugoslavije, a u produkciji Bosna filma i Sutjeska filma. Trenutno je u fazi restauracija i digitalizacija ove ogromne arhive. Imate mnoge autore dokumentaraca iz tog vremena koji su obišli svijet i bili miljenici festivala u Oberhausenu, poput Bate Čengića, Vlatka Filipovića, Vefika Hadžismajlovića, Bakira Tanovića i drugih. Već desetak godina imamo retrospektivu tih filmova, koji se često prikazuju i na retrospektivama Ex-YU filma na festivalima poput Leipziga ili Wiesbadena. Za ovogodišnji program pripremili smo također sedam filmova u razdoblju od 1956. do 1988. godine. Svakako vrijedno pažnje i gledanja u kinu Borak”, poziva publiku Tomislav Topić i na ovaj dio festivala.
Ima toga, dakako, još.
“Osim premijere igranog filma ‘Stigme’ Širokobriježanina Zdenka Jurilja, tu je i premijera dokumentarca ‘Tihi skitnica’ istog autora, rađenog u hrvatsko-bosanskohercegovačkoj koprodukciji. Riječ je o biografskom dugometražnom dokumentarnom filmu o hrvatskom slikaru i grafičaru Virgiliju Nevjestiću, snimanog u Parizu, Zagrebu i Hercegovini. Mislim da je riječ o odličnom dokumentarcu prepunom arhive, jer je Virgilije iza sebe ostavio sjajna djela i osobne filmske zapise, a bio je u jednom razdoblju svog života i filmaš – koscenarist igranog filma ‘Ludi dani’ Nikole Babića. ‘Tihi skitnica’ je baziran na njegovom osobnom dnevniku i čvrsto strukturiran govori o životu ovog umjetnika od rođenja do smrti. Od domaćih autora istaknuo bih i animirani film ‘Svrha’ Širokobriježanina Tvrtka Karačića, koji je premijeru imao na Danima hrvatskog filma. Širokobriješka Akademija likovnih umjetnosti ima i filmski odjel pa ćemo prikazati i studenske filmove, odnosno diplomske radove mladih filmaša. Također, imat ćemo bh. premijeru hrvatskog dokumentarnog filma ‘Naš Mali’ Ivane Guberine o pokojnom košarkašu Draženu Petroviću. To bi bilo to, pedeset filmova u pet dana i za svakog ponešto”, završio je naš najavni intervju direktor Mediteran Film Festivala, Tomislav Topić.