More
    PočetnaNajave"Jedna od nas" Đure Gavrana na Prvom programu HTV-a

    “Jedna od nas” Đure Gavrana na Prvom programu HTV-a

    |

    Dokumentarni film “Jedna od nas” (Pipser, 2020.) autora Đure Gavrana, ovog će četvrtka (30. ožujka u 21.10 sati) premijerno biti prikazan na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije. Odmah nakon filma, u 22 sata na HRT-ovom streaming servisu gledatelji će moći pratiti podcast i postaviti pitanja autoru filma Đuri Gavranu, psihologinji Silviji Stanić i psihijatru Goranu Arbanasu. Ovo je prvi put da HRT nudi gledateljima ovakvu vrstu interakcije nakon dokumentarnog filma.

    Dokumentarni film “Jedna od nas” prati reakcije jedne zajednice na otkriće o seksualnom zlostavljanju, a osvojio je niz nagrada na festivalima te pokrenuo vrlo uspješnu kampanju kojoj je cilj osvještavanje javnosti o problemu seksualnog zlostavljanja djece.

    Nerazumijevanje je ozbiljna poruka

    Na proslavi petnaeste godišnjice mature kolege iz razreda prisjećaju se srednjoškolskih dogodovština. Kako večer odmiče, sljedovi hrane i pića se nižu, razgovori su sve otvoreniji, ali jednu temu s nelagodom izbjegavaju. Sve dok ih alkohol ne ohrabri da započnu razgovor o šokantnom pismu koje su svi primili. Pismu u kojem njihova kolegica iznosi svoju mučnu ispovijed o brutalnom zlostavljanju koje je proživljavala kao dijete i srednjoškolka. Film prati skupinu ljudi koji tijekom jedne večere pokušavaju pronaći način da započnu razgovor o spoznaji koja ih je sve šokirala.

    Jedan od sudionika večere te protagonist filma je i redatelj Đuro Gavran, koji je istaknuo kako ovim filmom želi podići svijest o problematici seksualnog zlostavljanja djece kako bi se, u konačnici, pomoglo žrtvama nasilja u suočavanju s posljedicama takvog traumatičnog iskustva. Tim je povodom pokrenuta istoimena kampanja koja objedinjuje osvještavanje javnosti o problemu seksualnog nasilja nad djecom kroz edukativne članke sa stručnjacima, te online projekcijama filma i razgovorima s maturantima. Žrtve često dugo ne progovaraju o traumi i zato je važno kontinuirano jačanje svijesti kroz sam film, ali i razgovor sa psiholozima i redateljem koji slijedi nakon odgledanog filma.

    “Vrlo često ljudi osvijeste da posljedice seksualnog zlostavljanja nose sa sobom do odrasle dobi. Postaje im jasno da se nikada neće toga riješiti dok ne progovore. Često progovore baš u onom trenutku kada odluče da moraju progovoriti kako bi mogli prihvatiti sebe, da bi mogli nastaviti s normalnim, odraslim životom. Zašto je djeci tako teško govoriti? Prije svega, zato što su u samo zlostavljanje uvučena kroz razne manipulacije, a koje su prikazane kao tajne. Zato što im zlostavljači često govore da će otkrivanjem istine razoriti obitelj, što kod njih stvara dodatan strah. Zato što postoji sram, krivnja i osjećaj suodgovornosti da su doprinijela tome što im se događa, da su sama to izazvala. To su teške, duboke emocije, koje se protežu kroz cijelo to razdoblje. Ako je razdoblje zlostavljanja trajalo duže, sigurno je da će i posljedice biti po djecu veće. Tako da ne iznenađuje što prolazi toliko vremena, osobito ako su zatražila pomoć i podršku, a nisu naišla na razumijevanje. Nerazumijevanje je ozbiljna poruka – sam si u tome”, poručila je psihologinja Silvija Stanić.

    Nužno je postavljati pitanja

    Do sada je u kampanji u srednjim školama sudjelovalo preko 500 učenika, ali i njihovih nastavnika, a razgovor s redateljem i stručnjacima nakon filma potvrdio je koliko je mladima ovakav razgovor potreban, te koliko pitanja imaju na temu seksualnog zlostavljanja djece.

    “Počinitelji su u otprilike 85% slučajeva poznati žrtvi. Dakle, vrlo rijetko seksualno kazneno djelo prema djeci počine osobe koje dijete ne poznaju. Najčešće su to članovi uže obitelji, vrlo često su to otac, očuh, djed, ujak, stric ili recimo prijatelj obitelji, član proširene obitelji, dakle netko vrlo poznat djetetu. Nešto rjeđe će to biti druge osobe koje dolaze u kontakt s djecom kao što su to recimo učitelji, vjeroučitelji ili treneri, a najrjeđe će to biti nepoznata osoba”, izjavio je psihijatar Goran Arbanas.

    Sljedeći korak u kampanji je uključivanje tvrtki da kroz edukaciju vlastitih zaposlenika prihvate postojanje ovog problema u društvu i pokrenu razgovor na temu seksualnog nasilja unutar vlastite tvrtke. Konačni cilj kampanje je izdavanje edukativnog priručnika “Kako razgovarati?” kada vam se dijete povjeri o vlastitom iskustvu zlostavljanja.

    Višestruko nagrađivani dokumentarni film “Jedna od nas” svjetsku premijeru je imao na Sarajevo Film Festivalu, a nakon televizijske premijere na HTV-u film će u sklopu projekta “H-15” biti ponovno prikazan u nezavisnim kinima diljem Hrvatske. Projekt je to kojim se obilježava petnaest godina osnutka Hrvatskog audiovizualnog centra, a u sklopu kojeg se ponovno prikazuju najuspješniji hrvatski filmovi od osnutka.

    Povezani tekstovi

    Dokumentarne projekcije diljem Hrvatske

    Diljem Hrvatske održava se niz zanimljivih projekcija vezanih (i) za dokumentarno-filmski rod, a ovdje ćemo izdvojiti nekoliko na koje treba obratiti pažnju.

    “Nasmijana Gruzija” u dvorani riječke Filodrammatice

    U dvorani riječke Filodrammatice u četvrtak će se održati projekcija dokumentarnog filma "Nasmijana Gruzija" (2023) autora Luke Beradzea.

    “Šume šume” Renate Poljak u Mošćeničkoj Dragi

    Projekcija filma "Šume šume" održat će se u Mošćeničkoj Dragi u petak, 7. ožujka u 18 sati, u sklopu programa "Liburnia uplovljava".

    Komentari

    Komentirajte

    Napišite komentar
    Unesite ime

    Najnovije

    21. ZagrebDox: “Tatina uspavanka” – Čovjeka možeš izvući iz rata…

    "Tatina uspavanka" (2024) uspijeva uhvatiti tananosti odnosa ljudi koji se vole, ali nailaze na poteškoće u održavanju zajedničkog jezika.

    21. ZagrebDox: “Vlakovi” – Željeznica poleta i tjeskobe

    Nesvakidašnje trenje poleta i tjeskobe, optimizma i pesimizma snažan je zalog uzbudljivosti koju nude "Vlakovi" (2024) Macieja J. Drygasa.

    21. ZagrebDox: “Naći ću te“ – Hej, Ras! Tko si ti?

    Justina Matov je na 21. ZagrebDoxu predstavila svoj prvi cjelovečernji film, "Naći ću te" (Factum, 2025.), o okolnostima odrastanja bez oca.

    Ivan Ramljak: “Moja je motivacija želja da se progovori o nepravedno zapostavljenim epizodama iz nedavne povijesti”

    Najnoviji film Ivana Ramljaka "Mirotvorac" (2025) izazivao je golem interes još i prije večerašnje premijere na 21. ZagrebDoxu.

    21. ZagrebDox: “I tako još jedna” – Filmska apolitičnost u borbi protiv establišmenta?

    Na ovogodišnjem ZagrebDoxu prikazan je i dokumentarac "I tako još jedna" (ADU, 2025.) Karle Jelić.

    21. ZagrebDox: “Lekcije mog tate” – Čovjek koji nije mogao prestati snimati

    Dalija Dozet u svom prvom cjelovečernjem filmu, "Lekcije mog tate" (Hulahop, 2025.), pozornost usmjerava na oca, preminulog 2015. godine.

    Lidija Špegar: “Glazba je naš cjeloživotni suputnik”

    Lidija Špegar sutra na 21. ZagrebDoxu predstavlja svoj najnoviji dokumentarni film, "Underground top lista" (Factum, 2025.).

    4 x 4 x 4 x 4

    Treći esej "Izmeštanja - Pejzaž i arhitektura u dokumentarnom filmu", bavi se filmom "Four Corners" (1998) Jamesa Benninga.

    Renata Lučić: “Film se rijetko zadržava na onima koji ostaju – tu se krije prilika za otkrivanje dubljih istina”

    Renata Lučić na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavlja svoj prvi dugometražni film, "Godina prođe, dan nikako" (2024.).

    Sinoć otvoren 21. ZagrebDox

    U zagrebačkom Kaptol centru, odnosno Kaptol Boutique Cinema, sinoć je svečano otvoren 21. Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox.