More
    Osvrti23. Mediteran Film Festival, dan četvrti: Dvostruka porcija talijanske filmske kuhinje

    23. Mediteran Film Festival, dan četvrti: Dvostruka porcija talijanske filmske kuhinje

    |

    Iz Širokog Brijega za Dokumentarni.net: Ivan Laić

    Četvrti dan ovogodišnjeg Mediteran Film Festivala u Širokom Brijegu prošao je i znaku dvaju talijanskih dugometražnih filmova iz konkurencije, ali i par kvalitetnih kratkih uradaka iz popratnog programa, premda je najviše publike očekivano privukla projekcija u centralnom terminu u 20 sati kada je prikazan igrani film “Divljaci” (2022) Darija Lonjaka.

    Dokumentarni program započeo je s pet kratkih filmova prikazanih u sklopu programa “U fokusu”, a među njima valja izdvojiti prva dva, ujedno najduža filma čije trajanje doseže oko trideset minuta. Prvi od njih je “Maldita. A Love Song to Sarajevo” (“Maldita, ljubavna pjesma Sarajevu” (2022. | ★★★ i 1/2) španjolskog redateljskog para kojeg čine Amaia Ramirez i Raul de la Fuente, a govori o jedinstvenom bosanskohercegovačkom pjevaču sevdaha Boži Vreći kojemu se iz Barcelone javlja pijanistica iz Barcelone kako bi zajedno snimili pjesmu koja povezuje njezin grad s Božinim Sarajevom. Snimljen u crno-bijeloj tehnici i ispunjen bolnom ljepotom sevdaha, ocjena filma najviše će ovisiti o tome koliko ste skloni Vrećinoj estetici, njegovoj nadspolnoj ljepoti i queer otkačenosti. Možda ga je najbolje opisao poštar na početku koji ga “ne poznaje osobno, ali kad Božo negdje krene, cijela ulica još dugo miriše po njemu.”

    “This Haunting Memory That Is Not My Own” (“Ovo mučno sjećanja koje nije moje”, 2021. | ★★★ i 1/2) mladog libanonskog redatelja Panosa Aprahamiana zanimljiv je dokumentarac podijeljen u dva dijela. U prvoj polovici filma muški glas na armenskom jeziku govori o posljedicama ekološke katastrofe koja je pogodila obalu Bejruta, dok u drugoj ženski glas na klasičnom arapskom priča priču iz perspektive gusjenice dudovoga svilca koja mora umrijeti kako bi proizvela svilu. Ideja koja spaja dvije polovice filma ona je o povezanosti ekonomije i ekologije u smislu da ostvarenje prve nužno znači uništenje potonje. Sam autor je poslije projekcije posjetiteljima objasnio određene povijesne konotacije i druge zanimljivosti vezane za film.

    Zapažena filmska fotografija dokumentarca “Bancal”

    Program iz konkurencije otvoren je prikazivanjem još jednog španjolskog kratkog filma, a to je “Bancal” (2021. | ★★★ i 1/2) Rafaela Montezume koji bi svakako zavrijedio ozbiljno razmatranje kad bi se na festivalu dijelila nagrada za najbolju filmsku fotografiju. U divnim toplim bojama s mnogo upečatljivih šumskih krajobraza, “Bancal” s vrlo malo riječi prati ostarjelog majstora Santiaga koji gradi kameni zid. Starac stalno lupka po stijenama i kamenju, lomeći veće komade u manje i slažući ih jedne na druge kako bi stvorili čvrst zid. Starac osluškuje prirodu i često ga vidimo kako leži na tlu ili grli panj osluškujući poruke koje mu šuma šapuće na uho.

    Sljedeći film, ovog puta dugog metra, na sličnoj je valnoj duljini kao i “Bancal”. Riječ je o naslovu “The Children of the Sleeping Giant” (“Djeca uspavanog diva”, 2021. | ★★★), ali njegov autor, talijanski redatelj Lorenzo Pallota više voli njegov izvorni naslov “Sacro Moderno”. I ovo je film u kojemu se ne govori mnogo, a priroda igra jednako važnu ulogu kao i društvo. U pitanju je zajednica jednog sela u kojemu je ostalo samo dvoje mladih ljudi jer je na snazi velik egzodus u gradove. Zajednica djeluje na Simonea, nalažući mu mjere kojima će se u nju uklopiti, a sve to dovodi do mučnog finala koje uključuje krađu, pokajanje i kaznu. Riječ je o filmu snimljenom dokumentarnom tehnikom, ali priča mu je izraženo fikcijska i zapravo podiže dosta pitanja o tome gdje se povlači crta između filmskih rodova.

    “Hide and Seek” najbolji dokumentarac dana

    Kratkometražni dokumentarac “Ne možeš me automatizirati” (2021. | ★★★) slovenske redateljice Katarine Jazbec donosi pogled u život radnika na brodovima koji vežu kontejnere čeličnim sajlama, kao jedni od rijetkih radnika čiji posao ne mogu obavljati strojevi. Zanimljiva je činjenica da je ovaj film u trajanju od dvadeset minuta bilo lako i ugodno gledati, ali pritisnut da ga opiše, čovjek teško može naći neke suviše pametne riječi o njemu kad je utopljen u mnoštvu drugih, mahom zanimljivijih naslova.

    Najbolji film dana, a ujedno i jedan od najboljih na festivalu, ostavljen je za posljednju projekciju. Riječ je filmu “Hide and Seek” / “Nascondino” (“Igra skrivača”, 2021. | ) redateljice Victorije Fiore koji prati dječaka Entonija dok odrasta na ulicama Napulja. Entoni je neodoljivo karizmatičan vragolan koji konstantno upada u nove nevolje, a talijanski zakoni mu prijete odvođenjem u popravni dom kao i mnogim drugima čije su obitelji povezane s organiziranim kriminalom. Naslov filma se vjerojatno odnosi na njegove učestale bjegove iz doma i skrivanje od policije, a ovo je još jedna dirljiva priča s neodoljivim protagonistom čija sudbina, nažalost, ne djeluje nimalo obećavajuće.

    Večeras ćemo pogledati posljednja dva para filmova iz konkurencije, a zatim će uslijediti i proglašenje pobjednika o kojima ćemo vas obavijestiti u sutrašnjem posljednjem reportu iz Širokog.

    Najnovije

    21. ZagrebDox: “Vlakovi” – Željeznica poleta i tjeskobe

    Nesvakidašnje trenje poleta i tjeskobe, optimizma i pesimizma snažan je zalog uzbudljivosti koju nude "Vlakovi" (2024) Macieja J. Drygasa.

    21. ZagrebDox: “Naći ću te“ – Hej, Ras! Tko si ti?

    Justina Matov je na 21. ZagrebDoxu predstavila svoj prvi cjelovečernji film, "Naći ću te" (Factum, 2025.), o okolnostima odrastanja bez oca.

    Ivan Ramljak: “Moja je motivacija želja da se progovori o nepravedno zapostavljenim epizodama iz nedavne povijesti”

    Najnoviji film Ivana Ramljaka "Mirotvorac" (2025) izazivao je golem interes još i prije večerašnje premijere na 21. ZagrebDoxu.

    21. ZagrebDox: “I tako još jedna” – Filmska apolitičnost u borbi protiv establišmenta?

    Na ovogodišnjem ZagrebDoxu prikazan je i dokumentarac "I tako još jedna" (ADU, 2025.) Karle Jelić.

    21. ZagrebDox: “Lekcije mog tate” – Čovjek koji nije mogao prestati snimati

    Dalija Dozet u svom prvom cjelovečernjem filmu, "Lekcije mog tate" (Hulahop, 2025.), pozornost usmjerava na oca, preminulog 2015. godine.

    Lidija Špegar: “Glazba je naš cjeloživotni suputnik”

    Lidija Špegar sutra na 21. ZagrebDoxu predstavlja svoj najnoviji dokumentarni film, "Underground top lista" (Factum, 2025.).

    4 x 4 x 4 x 4

    Treći esej "Izmeštanja - Pejzaž i arhitektura u dokumentarnom filmu", bavi se filmom "Four Corners" (1998) Jamesa Benninga.

    Renata Lučić: “Film se rijetko zadržava na onima koji ostaju – tu se krije prilika za otkrivanje dubljih istina”

    Renata Lučić na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavlja svoj prvi dugometražni film, "Godina prođe, dan nikako" (2024.).

    Sinoć otvoren 21. ZagrebDox

    U zagrebačkom Kaptol centru, odnosno Kaptol Boutique Cinema, sinoć je svečano otvoren 21. Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox.

    Hrvoje Pukšec: “ZagrebDox je davno potvrdio svoju reputaciju i poziciju”

    Izvršni direktor ZagrebDoxa, Hrvoje Pukšec, za Dokumentarni.net najavljuje 21. izdanje najvećeg domaćeg festivala dokumentarnog filma.

    Povezani tekstovi

    21. ZagrebDox: “Naći ću te“ – Hej, Ras! Tko si ti?

    Justina Matov je na 21. ZagrebDoxu predstavila svoj prvi cjelovečernji film, "Naći ću te" (Factum, 2025.), o okolnostima odrastanja bez oca.

    21. ZagrebDox: “I tako još jedna” – Filmska apolitičnost u borbi protiv establišmenta?

    Na ovogodišnjem ZagrebDoxu prikazan je i dokumentarac "I tako još jedna" (ADU, 2025.) Karle Jelić.

    21. ZagrebDox: “Lekcije mog tate” – Čovjek koji nije mogao prestati snimati

    Dalija Dozet u svom prvom cjelovečernjem filmu, "Lekcije mog tate" (Hulahop, 2025.), pozornost usmjerava na oca, preminulog 2015. godine.

    Komentirajte

    Napišite komentar
    Unesite ime