IntervjuiTomislav Topić: "Digitalizacija kina Borak veliko je olakšanje za organizaciju projekcija Mediteran...

Tomislav Topić: “Digitalizacija kina Borak veliko je olakšanje za organizaciju projekcija Mediteran Film Festivala”

|

Od 11. do 15. listopada u Širokom Brijegu održavat će se 23. Mediteran Film Festival. Ovaj u regiji poznati festival dokumentarnog filma, dakle, počinje danas, a publika će u službenom natjecateljskom programu dugog i kratkog metra moći ukupno vidjeti dvadeset dokumentaraca s mediteranskog zemljopisnog područja. MFF večeras otvaraju hrvatski dokumentarac “Babajanja” (Restart, 2022.) Ante Zlatka Stolice te “Ljetne noći” / “Summer Nights” (2021) izraelskog redatelja Ohada Milsteina. Festival je, pak, od ove godine promijenio termin održavanja, a više o svemu rekao nam je direktor Mediteran Film Festivala, Tomislav Topić.

“Prvi put festival se odvija u jesenskom razdoblju, a mislimo da je to bolje jer su u ovo vrijeme studenti Akademije likovnih umjetnosti iz Širokog Brijega u gradu. Ona ima i filmski odjel na kojem su predavači eminentni filmski radnici poput Mirka Pivčevića, Ognjena Sviličića, Zvonimira Jurića… Ovogodišnji festival traje pet dana, što je nešto duže nego do sada. Imamo dobro uhodanu festivalsku ekipu, tako da eventualne organizacijske probleme vrlo lako rješavamo. Fokus je zapravo na natjecateljskom programu – to su filmovi koji vjerojatno neće biti dostupni na kablovskim i inim platformama, pa je publika MFF-a na neki način i privilegirana. Naš selektor Zdravko Mustać imao je dosta posla jer je prijavljeno oko 300 filmova, a on je morao odbrati po deset dugih i kratkih dokumentaraca. Odabrani filmovi imaju vrlo visoke umjetničke i estetske standarde, te se ističu snažnim autorskim pečatom”, rekao nam je Topić i dodatno pojasnio odluku o promjeni festivalskog termina s ljetnog na jesenski:

“Vjerujem da će ovo ostati stalni termin festivala, a razloga za to je više. Kao prvo, u ovom razdoblju godine završeni su svi natječaji kada je u pitanju financiranje kulture, tako da znamo s kojim proračunom raspolažemo. Drugo, broj kulturnih događanja u Hercegovini nabijen je u ljetnom periodu, pa pomicanjem termina doprinosimo da se prošire i na ostatak godine. Dalje, ljetne hercegovačke, prave mediteranske vrućine, onemogućavaju da se tijekom dana odvijaju sadržaji. Stoga smo pomicanjem u jesen dobili i dan za realizaciju svojih ideja. U ljetnom periodu sve se odvijalo noću.”

Još jedna važna vijest tiče se digitalizacije kina Borak, koje će zasigurno poboljšati gledateljsko iskustvo svih ljubitelja filma u širokobriješkom kraju.

“Naše legendarno kino Borak je digitalizirano i to nam je veliko olakšanje kada je u pitanju organizacija projekcija. Svi filmski programi s Mediteran Film Festivala biti će prikazani u njemu. Skoro deset godina kino je bilo bez redovne distribucije i lokalna publika je bila zakinuta za kino-repertoar. Kino Borak digitalizacijom ponovno nudi publici ono što je imala od kraja 40-ih godina prošlog stoljeća. Osim digitalizacije kino je dobilo i novi namještaj, pa sada imamo puno udobnije stolice koje doprinose vrhunskom filmskom doživljaju. Ovo je jedno od rijetkih kina na ovim prostorima koje je preživjelo sve nedaće i doista smo ponosni što u Širokom Brijegu imamo kino-tradiciju koja se od naših baka i djedova održala do danas. U njemu se osjeća duh vremena, respektabilna prošlost, pa imate osjećaj da se nalazite u Tornatoreovom filmu ‘Kino Raj’“, govori nam direktor Mediteran Film Festivala.

Neizbježno je bilo pitanje i o programu MFF-a.

“Prema riječima selektora Zdravka Mustaća, riječ je o dosad najjačem programu u konkurenciji. Možda bih izdvojio jedan lijepi izraelski film s kojim ćemo otvoriti 23. Mediteran Film Festival – riječ je o ‘Ljetnim noćima’ redatelja Ohada Milsteina. Svi ostali filmovi su vrijedni pažnje i nadam se da će publika uživati u ovogodišnjem programu. Dokumentarci uglavnom progovaraju o problemima današnjice, a autori su na klasičan dokumentaristički način ispričali nevjerojatne priče koje je već vidjela publika na renomiranim svjetskim festivalima dokumentarnog filma”, dao nam je Tomislav Topić jednu svoju mini-preporuku.

Na festivalu će tradicionalno biti zastupljena i hrvatska dokumentaristika – ove godine “Muzej revolucije”,Mlungu – Bijeli kralj”,”Babajanja”…

“Hrvatska produkcija dosta je jaka i svake godine velik broj hrvatskih dokumentaraca pristigne na naš natječaj. Tako je i ove godine. Vidjeti ćemo što će žiri odlučiti, pa će na taj način autori i producenti imati uvid kako stoji hrvatska produkcija u odnosu na produkcije iz 22 zemlje Mediterana. Osobno smatram da ona dobro kotira u dokumentarističkom svijetu”, jasan je Topić.

A važan dio Mediteran Film Festivala svake godine sačinjava i off-program “Filmski centar Sarajevo”, koji publici predstavlja zapažene filmove bh. kinematografije iz prošlosti.

“Filmski centar Sarajevo nabavio je opremu za digitalizaciju filmova i upravo je u toku telekiniranje filmova, te se nadam da će kompletan arhiv uskoro ponovno zasjati na platnima kinodvorana. Riječ je o velikoj arhivi od oko 90 igranih te 500 dokumentarnih i kratkih filmova. Nadaleko je poznata Sarajevska škola dokumentarnog filma i nadam se će ti stari legendarni dokumentarci, koji su nekada dobivali nagrade na Oberhausenu, nakon digitalizacije biti dostupni široj publici”, rekao je direktor Mediteran Film Festivala, za kraj između ostalog dotaknuvši važnost jednog filmskog programa koji će se odvijati za vrijeme trajanja 23. MFF-a.:

“Želio bih naglasiti da ove godine filmska radionica ide u istom formatu kao i do sada. Imamo šest predavača iz Sjedinjenih Američkih Država i oko trideset srednjoškolaca i studenata. Jedan dio predavača diplomirao je režiju na prestižnoj filmskoj akademiji UCLA koju su ranije pohađali slavni redatelji od Spielberga do Lucasa. Radionica traje već deset godina i dala je dosta rezultata, od filmova koji su osvajali Grand Prix nagrade festivala djece i mladeži do polaznika radionice koji su upisali filmske akademije u regiji. Mediteran Film Festival od početka radi na edukaciji, produkciji i na prikazivanju filmova; dakle, ima tri pravca. Imamo bogat off program, pa recimo drugi dan festivala možemo nazvati svojevrsnim Music dayom jer će Željko Bebek predstaviti svoju autobiografsku knjigu, a legendarni slovenski rock glazbenik Vlado Kreslin autobiografski film. Vjerujem da će njih dvojica tijekom boravka na MFF-u zajedno i nastupiti. Zatvaranje festivala rezervirano je pak za film o Davidu Bowieju, ‘Moonage Daydream’, a prikazat ćemo i novi dokumentarac o princezi Diani. Tu je i bogat dječji program. Dakle, festival se trudi ponuditi za svakoga ponešto.”

Najnovije

21. ZagrebDox: “Tatina uspavanka” – Čovjeka možeš izvući iz rata…

"Tatina uspavanka" (2024) uspijeva uhvatiti tananosti odnosa ljudi koji se vole, ali nailaze na poteškoće u održavanju zajedničkog jezika.

21. ZagrebDox: “Vlakovi” – Željeznica poleta i tjeskobe

Nesvakidašnje trenje poleta i tjeskobe, optimizma i pesimizma snažan je zalog uzbudljivosti koju nude "Vlakovi" (2024) Macieja J. Drygasa.

21. ZagrebDox: “Naći ću te“ – Hej, Ras! Tko si ti?

Justina Matov je na 21. ZagrebDoxu predstavila svoj prvi cjelovečernji film, "Naći ću te" (Factum, 2025.), o okolnostima odrastanja bez oca.

Ivan Ramljak: “Moja je motivacija želja da se progovori o nepravedno zapostavljenim epizodama iz nedavne povijesti”

Najnoviji film Ivana Ramljaka "Mirotvorac" (2025) izazivao je golem interes još i prije večerašnje premijere na 21. ZagrebDoxu.

21. ZagrebDox: “I tako još jedna” – Filmska apolitičnost u borbi protiv establišmenta?

Na ovogodišnjem ZagrebDoxu prikazan je i dokumentarac "I tako još jedna" (ADU, 2025.) Karle Jelić.

21. ZagrebDox: “Lekcije mog tate” – Čovjek koji nije mogao prestati snimati

Dalija Dozet u svom prvom cjelovečernjem filmu, "Lekcije mog tate" (Hulahop, 2025.), pozornost usmjerava na oca, preminulog 2015. godine.

Lidija Špegar: “Glazba je naš cjeloživotni suputnik”

Lidija Špegar sutra na 21. ZagrebDoxu predstavlja svoj najnoviji dokumentarni film, "Underground top lista" (Factum, 2025.).

4 x 4 x 4 x 4

Treći esej "Izmeštanja - Pejzaž i arhitektura u dokumentarnom filmu", bavi se filmom "Four Corners" (1998) Jamesa Benninga.

Renata Lučić: “Film se rijetko zadržava na onima koji ostaju – tu se krije prilika za otkrivanje dubljih istina”

Renata Lučić na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavlja svoj prvi dugometražni film, "Godina prođe, dan nikako" (2024.).

Sinoć otvoren 21. ZagrebDox

U zagrebačkom Kaptol centru, odnosno Kaptol Boutique Cinema, sinoć je svečano otvoren 21. Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox.

Povezani tekstovi

Lidija Špegar: “Glazba je naš cjeloživotni suputnik”

Lidija Špegar sutra na 21. ZagrebDoxu predstavlja svoj najnoviji dokumentarni film, "Underground top lista" (Factum, 2025.).

Renata Lučić: “Film se rijetko zadržava na onima koji ostaju – tu se krije prilika za otkrivanje dubljih istina”

Renata Lučić na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavlja svoj prvi dugometražni film, "Godina prođe, dan nikako" (2024.).

Hrvoje Pukšec: “ZagrebDox je davno potvrdio svoju reputaciju i poziciju”

Izvršni direktor ZagrebDoxa, Hrvoje Pukšec, za Dokumentarni.net najavljuje 21. izdanje najvećeg domaćeg festivala dokumentarnog filma.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime