PočetnaNajaveČlanovi žirija Festivala 25 FPS predstavljaju svjetske klasike avangardnog i inovativnog filma

Članovi žirija Festivala 25 FPS predstavljaju svjetske klasike avangardnog i inovativnog filma

|

Petnaesti Festival 25 FPS održat će se od 26. do 29. rujna u Zagrebu u prostorima Studentskog centra gdje će se u okviru natjecateljskog programa prikazati 23 filma, među kojima i tri filma domaćih autora (Silvestar Kolbas, Renata Poljak i Mate Ugrin). Također, izvest će se dva performansa proširenog kina (Expanded Cinema) te prikazati trodijelni program izuzetno cijenjen među ljubiteljima inovativnih, nezavisnih i eksperimentalnih filmova – Žiri predstavlja. Svaki član Velikog žirija dodjeljuje zaseban Grad prix autorima najboljih filmova, a publici se predstavlja posebno kuriranim programima sastavljenim od svjetskih klasika avangardnog i inovativnog filma koji sve teže nalaze put do domaćih festivalskih i kino repertoara, što ga čini izuzetno vrijednom i rijetkom prilikom za sve filmofile. Ulaz na sve progtame festivala je slobodan.

Ovogodišnji Veliki žiri čine Louis Henderson (Ujedinjeno Kraljevstvo), redatelj i dobitnik Nagrade žirija kritike na prošlogodišnjem Festivalu 25 FPS (“Sunčev kamen”, korežija s Filipom César); Kim Knowles (Škotska), kustosica specijalizirana za eksperimentalni, a posebice analogni film, predaje film na Sveučilištu Aberystwyth te je selektorica za eksperimentalni film na Međunarodnom filmskom festivalu u Edinburghu, i Shai Heredia (Indija), filmska autorica i kustosica, osnivačica Međunarodnog festivala eksperimentalnog filma Experimenta u Indiji te dvostruka dobitnica festivalskog Grand prixa (“Ja sam mikro”, 2012.; “Dnevnik starog psa”, 2016.).

Nagradu žirija kritike ove godine dodjeljuje tročlani žiri: povjesničar umjetnosti i kustos Lovro Japundžić, filmska kritičarka Valentina Lisak i slobodni kustos Marius Hrdy.

Žiri predstavlja 1 – Louis Henderson: Povijest, stvaran početak

Koristeći se arheološkim metodama, britanski autor Louis Henderson bavi se globalnim socio-političkim dinamikama koje su definirane kapitalizmom, rasizmom i poviješću europskog kolonijalnog projekta. Umjesto programa kratkometražnih filmova, odlučio je prikazati jedan dugometražni film koji je označio prekretnicu u njegovom životu filmskog autora – “Film o Temzi” / “Thames Film” (1986) britanskog redatelja Williama Rabana, a ujedno je i u dijalogu s njegovim vlastitim srednjometražnim filmom “More je povijest” / “The Sea is History” (2016). “Film o Temzi” iz perspektive rijeke prikazuje London iz doba Margaret Thatcher i njegov industrijski pad, sastavljen od arhivskih snimaka, zvuka i teksta koji bude sjećanja na Britansko Carstvo i iskrivljene ideale koji su stvorili projekt europske moderne. Film je ujedno i priznanje da je arheologija jedinstvena filmska metoda, odnosno estetski pristup koji otkriva neprekinutu prisutnost prošlosti u svrhu kritičkog propitivanja politike sadašnjosti. Kako bi istražio i preispitao vezu rijeke Temze s Atlantskim oceanom i atlantskim ropstvom, Henderson je Rabanov film doveo u dijalog s vlastitim filmom “More je povijest” u kojem tvrdi da se početak europske moderne poklapa s dolaskom Kristofora Kolumba u Ameriku 1492., da je to ugrozilo atlantsku trgovinu robljem, a s njome i rasni kapitalizam koji je oblikovao svijet u kojem danas živimo. Program se prikazuje u petak, 27. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Žiri predstavlja 2 – Kim Knowles: Refleksije o materijalnom filmu

Kim Knowles, filmska kustosica specijalizirana za analogni film, u Zagreb donosi izuzetno vrijedan i reprezentativan izbor materijalnog filma uglavnom autorica, no ističe kako program nije nužno feministički, već se bavi prostorom, mjestom i prirodnim svijetom te njihovom kombinacijom s radikalnim tjelesnim gestama. Upotrebljavajući procese izbjeljivanja filmske trake, njenog zakopavanja u zemlju, namakanja, grebanja, šivanja, tiskanja, raznih ručnih obrada, filmovi predstavljaju svojevrsnu tapiseriju materijalnih intervencija koje ističu moć filma da gledatelja stimulira na izrazito fizički način. Među desetak naslova ističu se “Fitilji” / “Fuses” (1964. – 1967,), kanonski i seksualno eksplicitni film ove godine preminule američke autorice i pionirke performansa Carolee Schneemann, “Slajdovi” / “Slides” (1970); ručno printani film škotske redateljice Annabel Nicolson te filmovi novijeg datuma poput “Ni/je dio” / “Not (a) Part” (2019) Britanke Vicky Smith. Program se prikazuje u subotu, 28. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Žiri predstavlja 3 – Shai Heredia: Djelić one Indije

Četiri filma iz programa filmske autorice i kustosice Shai Heredije zagrebačkoj će publici približiti djelić izuzetno zanimljive indijske kinematografije u kojem se dokumentarni film na uzbudljiv način susreće s eksperimentalnim. Program obuhvaća radove snimljene od 1960-ih godina do danas, čime nudi izrazito kompleksan i dinamičan uvid u modernizaciju i liberalizaciju indijskog društva. Premijerno u Hrvatskoj prikazat će se upravo restaurirana verzija četrdesetominutnog filma “Priče s planeta Kolkata” / “Tales from the Planet Kolkota” (1993) indijskog redatelja Ruchira Joshija u kojem se kombinacijom osobnog pristupa i prikaza Kalkute u raznim filmovima i kinematografijama stvara neodoljiv portret ovog fascinantnog bengalskog grada. Film “Ovaj dio one Indije” / “This Bit of That India” (1972) njegovog sunarodnjaka S.N.S. Sastryja gledatelje će približiti indijskoj mladeži sedamdesetih godina i to putem tema o obrazovanju, seksualnosti, represiji i mogućnostima slobode. Program se prikazuje u nedjelju, 29. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Povezani tekstovi

Dokumentarne projekcije diljem Hrvatske

Diljem Hrvatske održava se niz zanimljivih projekcija vezanih (i) za dokumentarno-filmski rod, a ovdje ćemo izdvojiti nekoliko na koje treba obratiti pažnju.

“Nasmijana Gruzija” u dvorani riječke Filodrammatice

U dvorani riječke Filodrammatice u četvrtak će se održati projekcija dokumentarnog filma "Nasmijana Gruzija" (2023) autora Luke Beradzea.

“Šume šume” Renate Poljak u Mošćeničkoj Dragi

Projekcija filma "Šume šume" održat će se u Mošćeničkoj Dragi u petak, 7. ožujka u 18 sati, u sklopu programa "Liburnia uplovljava".

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

21. ZagrebDox: Veliki regionalni pečat “Lekcijama mog tate” Dalije Dozet!

U Zagrebu su jučer u Centru Kaptol dodijeljeni nagrade i priznanja 21. Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox.

21. ZagrebDox: “Tatina uspavanka” – Čovjeka možeš izvući iz rata…

"Tatina uspavanka" (2024) uspijeva uhvatiti tananosti odnosa ljudi koji se vole, ali nailaze na poteškoće u održavanju zajedničkog jezika.

21. ZagrebDox: “Vlakovi” – Željeznica poleta i tjeskobe

Nesvakidašnje trenje poleta i tjeskobe, optimizma i pesimizma snažan je zalog uzbudljivosti koju nude "Vlakovi" (2024) Macieja J. Drygasa.

21. ZagrebDox: “Naći ću te“ – Hej, Ras! Tko si ti?

Justina Matov je na 21. ZagrebDoxu predstavila svoj prvi cjelovečernji film, "Naći ću te" (Factum, 2025.), o okolnostima odrastanja bez oca.

Ivan Ramljak: “Moja je motivacija želja da se progovori o nepravedno zapostavljenim epizodama iz nedavne povijesti”

Najnoviji film Ivana Ramljaka "Mirotvorac" (2025) izazivao je golem interes još i prije večerašnje premijere na 21. ZagrebDoxu.

21. ZagrebDox: “I tako još jedna” – Filmska apolitičnost u borbi protiv establišmenta?

Na ovogodišnjem ZagrebDoxu prikazan je i dokumentarac "I tako još jedna" (ADU, 2025.) Karle Jelić.

21. ZagrebDox: “Lekcije mog tate” – Čovjek koji nije mogao prestati snimati

Dalija Dozet u svom prvom cjelovečernjem filmu, "Lekcije mog tate" (Hulahop, 2025.), pozornost usmjerava na oca, preminulog 2015. godine.

Lidija Špegar: “Glazba je naš cjeloživotni suputnik”

Lidija Špegar sutra na 21. ZagrebDoxu predstavlja svoj najnoviji dokumentarni film, "Underground top lista" (Factum, 2025.).

4 x 4 x 4 x 4

Treći esej "Izmeštanja - Pejzaž i arhitektura u dokumentarnom filmu", bavi se filmom "Four Corners" (1998) Jamesa Benninga.

Renata Lučić: “Film se rijetko zadržava na onima koji ostaju – tu se krije prilika za otkrivanje dubljih istina”

Renata Lučić na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavlja svoj prvi dugometražni film, "Godina prođe, dan nikako" (2024.).