PočetnaVijestiDHFR poziva HRT na prekid bojkota domaćih AV djela iz svojeg programa

DHFR poziva HRT na prekid bojkota domaćih AV djela iz svojeg programa

|

U organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja u ponedjeljak, 13.5., održana je tribina pod nazivom “HRT – nezakonje sa zaštitom?” na kojoj su govorili redatelji Vlatka Vorkapić, Antonio Nuić i Hrvoje Hribar. Raspravljalo se o nepoštivanju zakonske regulative vezane za nabavku djela neovisnih producenata, kvote emitiranja domaćih audiovizualnih djela, autorskih prava i općenito svojevoljnog tumačenja zakonske regulative od strane hrvatske javne televizije. Kako ističu iz DHFR-a, iako su na tribinu bili pozvani, niti jedan član Nadzornog odbora HRT-a niti Ministarstva kulture nije se odazvao pozivu na sudjelovanje. Na tribinu je od pozvanih došao jedino ravnatelj Agencije za elektroničke medije, Josip Popovac.

Na tribini je upozoreno da HRT od 2010. do 2019. godine niti jednom nije ispunio odredbe članka 11. Zakona o HRT-u kojim je propisano da petnaest posto svojeg godišnjeg programskog proračuna treba trošiti na nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovinu sredstava treba uključivati djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku. Iako je zakon eksplicitan, HRT njegove odredbe vrlo slobodno interpretira uz blagoslov jedinog zaduženog regulatornog tijela – Agencije za elektroničke medije.

DHFR smatra kako je ovdje riječ o nepropisnom trošenju državne potpore s obzirom da HRT pretplatom koju plaćaju svi građani RH prikupi skoro 1,3 milijarde kuna. HRT također ne poštuje članak 10. Zakona o HRT-u kojim je propisana kvota emitiranja hrvatskih djela. Zakon propisuje kako većina emitiranih djela mora biti europska, a od toga najmanje 40 posto trebaju činiti hrvatska djela, što znači 20 posto ukupnog programa. Domaći film, istaknuli su na tribini, u igranom programu HRT-a zauzima od tri do osam posto ukupno emitiranih djela ovisno o kanalu emitiranja, a domaće serije od tri do četrnaest posto ovisno o kanalu emitiranja, što je izrazito ispod zakonom propisanog minimuma.

Zbog svega navedenog hrvatski redatelji zahtijevaju od HRT-a da prekine bojkot hrvatskih audiovizualnih djela u svojem programu. Godišnja izvješća o repertoaru za 2017. i 2018. godine daju tužnu sliku sustavnog zanemarivanja hrvatskog i europskog stvaralaštva, bilo da je riječ o filmskim i televizijskim klasicima ili djelima tekuće proizvodnje zbog čega je repertoar audiovizualnih djela hrvatske javne televizije iznimno nehrvatski i iznimno neeuropski.

Iako Zakon jasno kaže petnaest posto godišnjeg programskog proračuna, HRT, ali i nadležno regulatorno tijelo, Agencija za elektroničke medije, te odredbe ne samo da slobodno interpretiraju već propuštaju sankcionirati već cijelo jedno desetljeće, a na direktnu štetu audiovizualnih autora.

Autori ovo stanje smatraju uvredom i javnom štetom, koliko po domaću industriju, toliko i po hrvatsku javnost. Europska direktiva o Audiovizualnim servisima kao i nacionalno zakonodavstvo ne daju HRT-u za pravo u ovakvom postupanju. Iz DHFR-a upućuju žurni poziv političkim predstavništvima, Saboru, Vladi i nadzornim tijelima HRT-a sa zahtjevom da se ovakva praksa obustavi, a praksa prilagodi europskim boljim običajima i regulativnoj normi.

Povezani tekstovi

Nagrade za hrvatske projekte, naš dokumentarac u industrijskom dijelu Visions du Réela

U Pragu su hrvatski projekti uzeli dvije nagrade, dok je naš dokumentarac ušao u industrijski fio velikog Visions du Réela.

Pretučen suredatelj “Jedine zemlje”

Dokumentaristički svijet je na nogama nakon jučerašnje uznemirujuće vijesti o pretučenom suredatelju "Jedine zemlje", Hamdanu Ballalu.

Predstavljen program 21. ZagrebDoxa

Dvadeset i prvo izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox održat će se od 30. ožujka do 6. travnja u kinima zagrebačkog Kaptol Boutiquea.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

21. ZagrebDox: “Tatina uspavanka” – Čovjeka možeš izvući iz rata…

"Tatina uspavanka" (2024) uspijeva uhvatiti tananosti odnosa ljudi koji se vole, ali nailaze na poteškoće u održavanju zajedničkog jezika.

21. ZagrebDox: “Vlakovi” – Željeznica poleta i tjeskobe

Nesvakidašnje trenje poleta i tjeskobe, optimizma i pesimizma snažan je zalog uzbudljivosti koju nude "Vlakovi" (2024) Macieja J. Drygasa.

21. ZagrebDox: “Naći ću te“ – Hej, Ras! Tko si ti?

Justina Matov je na 21. ZagrebDoxu predstavila svoj prvi cjelovečernji film, "Naći ću te" (Factum, 2025.), o okolnostima odrastanja bez oca.

Ivan Ramljak: “Moja je motivacija želja da se progovori o nepravedno zapostavljenim epizodama iz nedavne povijesti”

Najnoviji film Ivana Ramljaka "Mirotvorac" (2025) izazivao je golem interes još i prije večerašnje premijere na 21. ZagrebDoxu.

21. ZagrebDox: “I tako još jedna” – Filmska apolitičnost u borbi protiv establišmenta?

Na ovogodišnjem ZagrebDoxu prikazan je i dokumentarac "I tako još jedna" (ADU, 2025.) Karle Jelić.

21. ZagrebDox: “Lekcije mog tate” – Čovjek koji nije mogao prestati snimati

Dalija Dozet u svom prvom cjelovečernjem filmu, "Lekcije mog tate" (Hulahop, 2025.), pozornost usmjerava na oca, preminulog 2015. godine.

Lidija Špegar: “Glazba je naš cjeloživotni suputnik”

Lidija Špegar sutra na 21. ZagrebDoxu predstavlja svoj najnoviji dokumentarni film, "Underground top lista" (Factum, 2025.).

4 x 4 x 4 x 4

Treći esej "Izmeštanja - Pejzaž i arhitektura u dokumentarnom filmu", bavi se filmom "Four Corners" (1998) Jamesa Benninga.

Renata Lučić: “Film se rijetko zadržava na onima koji ostaju – tu se krije prilika za otkrivanje dubljih istina”

Renata Lučić na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavlja svoj prvi dugometražni film, "Godina prođe, dan nikako" (2024.).

Sinoć otvoren 21. ZagrebDox

U zagrebačkom Kaptol centru, odnosno Kaptol Boutique Cinema, sinoć je svečano otvoren 21. Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox.