Sarajevska škola dokumentarnog filma u Zagrebu

Naslovna fotografija: Kadar iz dokumentarnog filma “Stanarsko pravo”

U utorak, 19.4., u kinu Tuškanac, od 19 i 21 sat na još jednom Kratkom utorku, nakon više od trideset godina u Zagrebu će se moći vidjeti filmovi slavne Sarajevske škole dokumentarnog filma. Riječ je o kratkim dokumentarnim filmovima iz produkcije Sutjeska filma, snimljenim 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, koji su u to vrijeme bili nevjerojatno uspješni na svjetskim festivalima, pogotovo onom u Oberhausenu, da bi zatim pali u zaborav, i prije sedam godina bili ponovo otkriveni na senzacionalno primljenoj retrospektivi istog festivala.

Danas nepostojeća producentska kuća Sutjeska film producirala je filmove tiše i osjetljivije od tada prevladavajućeg crnog vala, ali ne manje kritičke angažirane, ironične i obojene crnim humorom. Kratki utorak prikazat će ukupno četrnaest ostvarenja u dva programa – sve s 35-milimetarskih kopija – koje će predstaviti jedan od najznačajnijih redatelja škole, Vlatko Filipović.

Program predstavlja skraćenu verziju onog koji je 2009. prikazan na festivalu u Oberhausenu (a potom i diljem Europe – u Ljubljani, Sarajevu, Winterthuru, Solunu…), koji su nakon intenzivnog istraživanja po bosanskim filmskim arhivima sastavili voditelj arhiva oberhausenškog festivala Carsten Spicher i kustosica i umjetnička direktorica festivala GoEast u Wiesbadenu Gaby Babić.

Sutjeska film osnovan je 1960. s posebnom namjenom produkcije kratkih filmova. Nakon što se većina jugoslavenske dokumentarne produkcije u 50-ima još bavila tekovinama revolucije i kultom Tita, u 60-ima dolazi do skretanja ka socijalnim temama, kroz istraživanje skrivene strane jugoslavenskog društva. Sarajevska škola dokumentarnog filma (taj naziv je, kao i u slučaju Zagrebačke škole crtanog filma, estetska oznaka) proizašla je iz produkcije Sutjeska filma, kao i iz u Sarajevu vrlo žive scene filmske kritike okupljene oko časopisa Sineast.

Iako su u Sutjeska filmu djelovali neki autori povezani s crnim valom koji je oštro kritizirao tadašnje društvo (Bato Čengić, ali i Dušan Makavejev su neke od svojih dokumentaraca snimili u njihovoj produkciji), prevladavajući sentiment u filmovima Sarajevske dokumetarne škole onaj je empatije i solidarnosti s njenim junacima.

To najviše dolazi do izražaja u filmovima Vefika Hadžismajlovića, kao što su “Dva zakona” (1968.; nagrađen na Oberhausenu 1969. godine), koji progovara o sudbini djevojčica u ruralnim dijelovima Bosne. Iako ih zakon obvezuje da pohađaju školu, one ostaju kući zbog želja njihovih roditelja. “Na objedu” (1972) je pak film o nostalgiji za članovima obitelji koji su bili primorani napustiti zemlju odlazeći trbuhom za kruhom. Iako sentimentalni i melankolični, ti filmovi su i tiho optimistični; mada ulaze u intimu njihovih protagonista, istovremeno ostaju na potrebnoj distanci.

Drugi najvažniji autor škole, Vlatko Filipović, njegovao je eksperimentalniji izričaj, što se možda najviše vidi u sjajnom filmu “Hop Jan” (1967), snimljenom u bračkim kamenolomima kraj Pučišća. Radi se o filmu koji slavi ljudski rad, snagu i umijeće, a u isto vrijeme je i komentar tadašnjeg društva. To je i prvi film snimljen u bivšoj Jugoslaviji koji je uvršten u arhiv MOMA-e u New Yorku. Na programu ćemo vidjeti još jedan Filipovićev film, “U zavjetrini vremena” (1965), koji prikazuje težak život u zabačenom selu Lukovac na vrhu Bjelašnice.

Vjerojatno najradikalniji predstavnik škole bio je Petar Ljubojev, doktor sociologije kulture, čiji filmovi obiluju deadpan humorom i spotovskom upotrebom glazbe, što podsjeća na radove koji su zajedno (ili odvojeno) zakuhali Karpo Godina i Branko Vučićević. Tome u remek-djelu “Misija Ismeta Kozice” (1977), “optimističkom slikovnom isječku” o pronalaženju radnica za rad u tvornici, pridonosi i glazba Mladena Vraneševića, člana kultne Laboratorije zvuka, koji je bio i jedan od stalnih Godininih suradnika.

Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, u suradnji s Javnom ustanovom Kinoteka Bosne i Hercegovine i Oberhausen Film Archiveom. Ulaz na program je 10 kuna.

Izjave: Azra Salihbašić-Selimović za potrebe Obrahausen Film Festivala.